FARME HOBOTNICA
Hobotnice su jedne od najfascinantnijih stvorenja na našoj planeti, koje su kao takve bile predmet mnogobrojnih istraživanja i proučavanja. Pripadaju porodici glavonožaca, koja također uključuje lignje i sipe. Hobotnice su širom svijeta poznate po svojoj inteligenciji, sposobnostima rješavanja problema i jedinstvenim fizičkim karakteristikama. Žive u svim svjetskim okeanima, a njihova staništa variraju od najplićih koraljnih grebena do najdubljih dijelova okeanskog tla. Uglavnom su usamljena stvorenja koja radije žive sama u jazbinama ili pukotinama. Imaju mekano tijelo i nemaju nikakav unutarnji ili vanjski skelet, što im omogućava da se provlače kroz uske prostore i skrivaju se od grabežljivaca.
Red Octopoda uključuje 289 vrsta, od kojih svaka ima svoje jedinstvene karakteristike. Neke vrste, poput takozvane mimičke hobotnice, mogu promijeniti svoj oblik i boju kako bi oponašale druge životinje. Sve hobotnice su otrovne, ali samo dvije poznate vrste, plavoprstenasta hobotnica i takozvana dlakava hobotnica, sadrže snažan neurotoksin zvan tetrodotoksin - TTX. Jedan miligram TTX-a može ubiti osobu, što ga čini jednim od najpoznatijih prirodnih toksina. Hobotnice se također često mogu primjetiti i izvan vode, gdje ih možemo vidjeti kako love rakove na obali, u kojem slučaju je njihova tajna disanje preko kože. U ovakvim slučajevima, čak do 40% unosa kiseonika kod hobotnica obavlja se direktno preko njihove kože.
Hobotnice imaju tri srca. Jedno srce pumpa krv kroz svoje organe hobotnica, a druga dva služe kako bi krv pumpali kroz njihove škrge. Krv hobotnice je plava jer sadrži protein na bazi bakra koji se zove hemocijanin. Veličina hobotnica može znatno varirati u ovisnosti od vrste. Obična hobotnica može biti duga od 30 do 91 centimetar i biti teška od 3 do 10 kilograma. Najveća vrsta hobotnica je džinovska pacifička hobotnica, koja u prosjeku može narasti do 5 metara dužine i težiti do 50 kg. Prema podacima National Geographic-a, najveća zabilježena hobotnica imala je dužinu od 9,1 m, a njena težina je iznosila nevjerovatnih 272 kg.
Hobotnice su mesojedi i njihova ishrana se sastoji od školjki, škampi, jastoga, različitih riba, ajkula, pa čak i manjih ptica. Hobotnice se obično spuštaju na svoj plijen, obavijaju ga svojim pipcima i uvlače u usta. Iako su i same sjajni lovci, hobotnice su također i plijen mnogobrojnim drugim vrstama grabežljivaca, ovisno o njihovoj lokaciji i veličini. Neki od najčešćih grabežljivaca hobotnica uključuju delfine, velike ribe (kao što su ajkule, murine, ugorje i barakude), morske ptice, tuljane, morske vidre, kitove (kao što su ulješura kitovi i orke) i druge hobotnice, posebno iste vrste. Kako bi se zaštitila od svojih brojnih grabežljivaca, hobotnica ima sposobnost vida u radijusu od 360 stepeni oko sebe.
Istraživanja na ovu temu potvrdila su da hobotnice posjeduju kratkoročno i dugotrajno pamćenje, što podrazumijeva da mogu razlikovati i pamtiti ljude i razne druge životinje. Istraživanje o divovskim pacifičkim hobotnicama provedeno u akvarijumu u gradu Sijetl, pokazalo je da se njihovo ponašanje, disanje i boje mijenjaju u ovisnosti od toga čije lice prepoznaju. Hobotnice ispunjavaju sve kriterijume definicije inteligentnosti, prije svega jer posjeduju jedinstven nervni sistem koji im omogućava da obrađuju različite informacije i uče iz svog okruženja. Zapravo, naučnici su otkrili kako hobotnice dijele određene gene povezane sa inteligencijom i učenjem koji kao takvi postoje i kod ljudi. Hobotnice su također poznate po svojoj razigranoj prirodi i sposobnostima da koriste različite alate i rješavaju kompleksne probleme. Imaju veliku fleksibilnost u otkrivanju novih informacija, njihovoj obradi, memorisanju i praktičnoj primjeni prema svom plijenu i grabežljivcima.
Farmski uzgoj hobotnica, kontroverzna je tema o kojoj posljednjih godina raspravljaju brojni naučnici i aktivisti za prava životinja. Dok pojedinci tvrde da bi uzgoj hobotnica mogao pomoći u smanjenju pritiska koji trenutno postoji prema populaciji divljih hobotnica, drugi tvrde da je krajnje neetično ograničiti ova inteligentna bića na industrijski uzgoj u svrhu proizvodnje hrane za ljude. Naučnici iz ove oblasti sugerišu kako hobotnice nisu pogodne za život u zatočeništvu i masovnu proizvodnju, te tvrde da će uzgoj hobotnica izazvati nepotrebnu patnju bez presedana. Planirano je da prvu farmu hobotnica otvori kompanija Nueva Pescanova, a povjerljivi podaci koje je objavio BBC ukazuju na njihov plan, da farma na španskim Kanarskim otocima uzgaja oko milion hobotnica godišnje za potrebe ljudske hrane. Brojni naučnici akademske zajednice i zagovornici dobrobiti životinja, navode kako bi otvaranje predložene farme hobotnica na Kanarskim otocima rezultiralo ogromnom patnjom životinja, uništavanjem okoliša i smanjenjem turističke posjete otoka.
Prema nedavnim informacijama, globalni ulov hobotnica iznosi oko 420.000 metričkih tona godišnje i uglavnom je namijenjen za bogate potrošače u Južnoj Koreji, Japanu, Španiji, Italiji, Portugalu i u posljednje vrijeme sve više u Sjedinjenim Američkim Državama. Od procijenjenog godišnjeg ulova, dvije trećine odlazi u azijske zemlje kao što su to prije svega Japan i Južna Koreja. Globalna konzumacija mesa hobotnice se više nego udvostručila od 1980. godine. Dok potražnja raste, broj ulovljenih divljih hobotnica se smanjuje zbog njihovog prekomjernog lova. To također znači da je broj divljih hobotnica dostupnih na tržištu u padu. Uprkos ovoj činjenici, procijenjeno je da veličina tržišta hobotnice ima potencijal da poraste za 318,07 miliona USD tokom 2021-2025. godine, te da će se ovaj porast tržišta još više ubrzati, sa kombinovanom godišnjom stopom rasta od 1,44%.
Iako se hobotnice još nikada nisu komercijalno uzgajale, planovi kompanije Nueva Pescanova otkrivaju da će hobotnice, koje su po prirodi usamljene životinje naviknute na mrak, biti držane u malim rezervoarima sa drugim hobotnicama, najčešće pod stalnim vještačkim svjetlima. Planirano je da farmske hobotnice budu uzgajane u oko 1.000 zajedničkih rezervoara, smještenih u zgradi izgrađenoj u luci Las Palmas. Prema njihovim dokumentima, uzgojene hobotnice bi bile ubijene stavljanjem u posebne kontejnere sa vodom, na temperaturi od -3C. Međutim, studije su pokazale da ovaj način ubijanja morskih životinja, korištenjem takozvane "ledene kaše" uzrokuje sporu i stresnu smrt. Svjetska organizacija za zdravlje životinja navodi kako ova metoda "rezultira lošom dobrobiti za morske životinje", a Vijeće za upravljanje akvakulturom, kao vodeći program certificiranja uzgojenih morskih plodova, predlaže zabranu ove metode ukoliko se životinje prethodno ne omame.
Kako se otvaranje prve svjetske komercijalne farme hobotnica bliži, naučnici izražavaju sve veću zabrinutost za dobrobit hobotnica, tvrdeći da se tako inteligentna i "osjetna" stvorenja kao što su hobotnice, nikada ne bi trebala biti komercijalno uzgajana. Profesor Peter Tse, kognitivni naučnik sa Univerziteta Dartmouth, izjavio je za BBC da bi "ubijanje hobotnica ledom bila spora smrt, kako bi to bilo veoma okrutno i ne bi se trebalo dozvoliti", dodajući da su hobotnice "inteligentne kao i mačke". Nevladine organizacije širom svijeta udružile su se kako bi zaustavile komercijalni uzgoj hobotnica. Određene države u SAD-u predložile su zakon o zabrani uzgoja hobotnica, a Velika Britanija je zakonski priznala glavonošce kao živa bića. Havajske vlasti su zatvorile farmu hobotnica Kanaloa originalno namijenjenu za istraživanje, a u Kanadi je predložena peticija vlade za zabranu uzgoja hobotnica. Također, grupa od preko 100 naučnika potpisala je otvoreno pismo u kojem tvrdi da je uzgoj hobotnice za hranu pogrešan, jednako sa aspekta zaštite okoliša i etike prema ovim životinjama, navodeći kako se hobotnice nikada ne bi trebale komercijalno uzgajati za hranu s obzirom na njihovu inteligenciju i sposobnosti da osjećaju bol i emocije. (The world's first octopus farm - should it go ahead? - BBC News) Iako uzgoj hobotnica može izgledati kao unosna poslovna prilika, važno je razmotriti etičke implikacije takve industrije, uzimajući u obzir prije svega dobrobit ovih inteligentnih stvorenja.
