‘‘FRANKENSTEIN’’ KOKE ?
Industrija brojlera i koka nesilica najveća je i najzastupljenija industrija na planeti zemlji već nekoliko godina, a jednako tome, jedna je i od najokrutnijih industrija koja u modernom smislu postoji u savremenom svijetu. Razlog za to ogleda se u velikim i drastičnim promjenama koje je čitav svijet doživio u posljednjih nekoliko desetljeća zahvaljujući intenzivnm procesima globalizacije i industrijalizacije, koji su u velikoj mjeri u potpunosti izmijenili uzgoj kokoški i ostale peradi u prehrambenoj industriji.
Izvor : We Animals Media
Tako se na primjer, 1920-ih godina farmska koka uzgajala u prosjeku oko 112 dana prije klanja, te je težila tek oko 1 kilograma. Danas, stotinu godina kasnije, vrijeme za uzgoj skratilo se na tek 47 dana, dok težina koka danas doseže i do 3 kilograma. Nije ni čudno što se u praksi koristi termin frankenštajn koka (eng. franken-chicken ili frankenchicken) kako bi označio ovakve, neprirodnim putem i prisilno ugojene kokoši.
Frankenštajn koke, termin je koji se počeo upotrebljavati u posljednjih desetak godina, kako bi se njime označila kokoška ugojena na tovnoj odnosno brojlerskoj farmi, a za čiji uzgoj su korištene raznolike metode selektivnog uzgoja i kombinacija antibiotika i hormona koji rezultiraju naglim i neprirodnim rastom ovih životinja. Ovakvo neprirodno ''debljanje'' kokoški dovelo je do toga da se period njihovog uzgoja duplo prepolovi, što je uzgajivačima smanjilo troškove neophodne za uzgoj ali i bržu zaradu.
Kako se to može i pretpostaviti, frankenštajn koke pate od brojnih poremećaja koji se javljaju kao rezultat njihovog prinudnog i neprirodnog rasta, a koji se prije svega ogledaju kroz deformisanost i ''zavrtanje'' nogu, zbog prekomjerne težine koju jednostavno ne mogu podnijeti. Veliki broj ovih životinja zbog toga danima ili čak sedmicama primorano je ležati u sopstvenom izmetu, što često rezultira opekotinama i drugim kožnim poremećajima, različitim bolestima ili čak smrću. Zapravo su istraživanja pokazala da samo na teritoriju Ujedinjenog Kraljevstva, više od milion frankenštajn koka godišnje umre prije nego što uopće dođe do klaonice, zahvaljujući užasnim uslovima života na farmama ili zbog različitih oboljenja uzrokovanih ovakvim uzgojem, od kojih je najčešći uzrok srčani udar.
Izvor : Joel Sartore/National Geographic Photo Ark/National Geographic Creative
Kako su uzgajivači u znatnoj mjeri skratili period uzgoja ovih koka, pa sada jedna od njih može dosegnuti ''željenu'' težinu već nakon samo 5 ili 6 sedmica, ukoliko se u obzir uzme da je prosječni životni vijek koke oko 6 godina, da se zaključiti da su to zapravo još uvijek samo pilići. Neka istraživanja provedena na ovu temu ukazuju na to da, ''ukoliko usporedimo navedeno sa životnim vijekom čovjeka, bilo bi to jednako kao da dijete od 5 godina teži oko 150 kilograma''.
Bitno je također naglasiti da konzumiranje mesa od ovih koka također nije ni malo zdravo. S obzirom na to u kojoj mjeri se ovim životinjama daju hormoni i antibiotici, kao i s obzirom na veoma veliki broj slučajeva njihovog obolijevanja, nepokretnosti i života provedenog u sopstvenom izmetu, istraživanja provedena na ovu temu pokazala su kako više od 8 od 10 ovakvih koka pati od mišićnih oboljenja, odnosno da je njihovo meso procentualno više masno i manje zdravo od mesa drugih koka. Ista istraživanja pokazala su kako se najveći broj ovakvih kokoši nalazi u prodavnicama kao što su to Asda, Aldi i Lidl.
Zbog toga veliki broj svjetskih organizacija za prava i zaštitu životinja, aludira na farme i kompanije koje se bave uzgojem ovih koka i prodajom njihovog mesa ili mesnih prerađevina, da potpišu takozvani ''Better Chicken Commitment'', kojim zapravo pokazuju svojim kupcima i korisnicima da ispunjavaju najbolje moguće standarde u vezi sa uslovima vezanim za dobrobit životinja, održivosti i kvalitete hrane.
Kao pojedinac, možete pomoći da se ovakva nehumana praksa zaustavi, tako što ćete prije svega voditi računa o porijeklu piletine koju konzumirate. Prilikom toga, obratite pozornost na to da li je na pakovanju navedena vrsta farme sa koje meso potiče, kao što su to podni uzgoj (eng. Cage free) ili slobodni uzgoj (eng. Free range). Bez obzira što na određenom proizvodu može pisati da je organskog porijekla, vodite računa da piletina koju kupujete nema na sebi izraženih bijelih niti, koje predstavljaju masno i vezivno tkivo, nastalo kao rezultat ubrzanog uzgoja kokoški. U konačnici, najbolji način za suzbijanje ovog problema jeste postepeno smanjenje konzumacije pilećeg mesa i okretanje ka više biljnoj prehrani.
Izvor : We Animals Media
