Prava cijena naše ishrane

Svakog dana milijarde životinja budu ubijene ili prisiljene živjeti u sistemima industrijskog uzgoja kako bi zadovoljile ljudsku potražnju za mesom, mlijekom i jajima. Iza polica supermarketa i jelovnika restorana krije se uznemirujuća stvarnost — stvarnost patnje nezamislivih razmjera i okolišnih posljedica koje ugrožavaju stabilnost naše planete.

Prema podacima Our World in Data iz 2023. godine, broj zaklanih životinja na globalnoj razini svakog dana izgleda ovako:

• Oko 202 miliona kokoški

• Oko 3,8 miliona svinja

• Približno 900.000 krava

• Procijenjenih 211 miliona riba

Za ilustraciju, kada bi se 900.000 krava zaklanih svakodnevno poredale jedna iza druge, činile bi red dug preko 1800 kilometara. Ove brojke nisu samo statistike — one predstavljaju pojedinačne, svjesne živote koji završavaju u sistemima koji favoriziraju učinkovitost, a ne suosjećanje.

Izvještaj Sentience Institute iz 2019. dodatno otkriva koliko dominira industrijski uzgoj u globalnoj proizvodnji hrane. Više od 90% svih uzgojenih životinja na svijetu živi u uvjetima industrijskog uzgoja, uključujući:

• 74% kopnenih životinja

• Gotovo 100% uzgojenih riba

U zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, taj udio doseže čak 99%, pri čemu se životinje drže u velikim industrijskim pogonima bez ikakvih značajnih standarda dobrobiti. Posljedice tog sistema nadilaze samu patnju životinja. Industrijski uzgoj životinja značajan je izvor emisije stakleničkih plinova, krčenja šuma, zagađenja voda i gubitka biološke raznolikosti. Također predstavlja ozbiljan rizik za javno zdravlje, uključujući otpornost na antibiotike i pojavu zoonotskih bolesti.

Suočeni s ovom stvarnošću, etički, okolišni i zdravstveni razlozi za preispitivanje naše prehrane postaju sve snažniji. Smanjenje konzumacije proizvoda životinjskog porijekla, podrška alternativama poput biljnog ili laboratorijski uzgojenog mesa te zagovaranje zakonodavnih reformi ključni su koraci prema suosjećajnijoj i održivijoj budućnosti.