REZULTAT ZLOUPOTREBE ANTIBIOTIKA NA FARMAMA

Intenzivno i prekomjerno korištenje antibiotika na farmama životinja u prehrambenoj industriji, doprinijeli su pojavi antibiotske rezistencije i takozvanih 'superbakterija'. Izvještaji iz druge polovine 2022. godine, prikazali su odnos koji kao takav postoji među bakterijama otpornim na antibiotike, koje se popularno nazivaju superbakterijama, i uzgoja životinjskog mesa, posebno na industrijskim farmama. Navedeni izvještaji navode i kako su rijeke i drugi vodni putevi u Velikoj Britaniji, "preplavljeni superbakterijama", jer se riječni tokovi koji se nalaze u blizini industrijskih životinjskih farmi i farmi na otvorenom sa “visokim blagostanjem” sadrže različite opasne sojeve bakterija kao što su to E. coli i Staphylococcus aureus, a koje su se kao takve pokazale otpornim na antibiotike. Navedeni sojevi bakterija, izrazito su štetni, i to ne samo za životinje koje su ovim bakterijama direktno izložene na farmama, već mogu uzrokovati i ozbiljne zdravstvene komplikacije kod ljudi.

“Naš sistem ishrane je pokvaren. To je dijelom uzrok promjene naše klime, a sada smo na ivici još jedne globalne krize, koja se odnosi na zdravlje ljudi. Međutim, postavlja se pitanje o tome da li ćemo uopće moći da se cijepimo protiv ovakvih zaraza”, stoji u izvještaju koji je objavila Svjetska zaštita životinja. Menadžer poljoprivrednih kampanja ove organizacije, Lindsay Duncan, izjavila je: “Svjetska zdravstvena organizacija WHO, procijenila je da će rezistencija na antibiotike biti vodeći uzrok smrti u svijetu do 2050. godine, sa ukupnim ekonomskim troškovima od 66 biliona funti – ovo je kriza zdravlja ljudi.”

Šta su "superbakterije"? Da li predstavljaju opasnost?

Navedeni izvještaji, ali i brojna druga istraživanja iz ove oblasti, jasno pokazuju da se superbakterije razvijaju i napreduju velikom brzinom. U tom smislu, bitno je zapitati se šta su to uopće 'superbakterije' i koliko su opasne za ljudski rod? Superbakterije predstavljaju zapravo sojeve bakterija, virusa i parazita koji su otporni na najčešće korištene antibiotike. To može dovesti do težih slučajeva različitih bolesti, kao i do infekcija koje se ne mogu liječiti lijekovima. Primjeri uključuju salmonelu otpornu na lijekove, kampilobakterije, tuberkulozu i gonoreju. U slučaju zaraze ovakvim bakterijama, ako antibiotici ne uspiju, upale pluća, infekcije urinarnog trakta (UTI), posjekotine, ugrizi insekata, pa čak i male ogrebotine mogu se razviti u sepsu (trovanje krvi), koja može biti fatalna, ako se ne liječi brzo. U Velikoj Britaniji pet osoba umre od sepse svakog sata, a njihov broj je u konstantnom porastu.

Globalno upozorenje

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi kako je antimikrobna rezistencija “hitna globalna prijetnja javnom zdravlju”. Procjenjuje se da se samo u SAD-u svake godine dogodi više od 2,8 miliona infekcija otpornih na lijekove, od čega mnogi slučajevi imaju fatalni ishod. Upravo zbog toga, CDC daje redovne godišnje izvještaje o ovom pitanju, kojim je u 2019. godini bilo obuhvaćeno 48.700 porodica iz SAD-a, koje su izgubile člana svoje porodice zbog komplikacija uzrokovanih rezistencijom na antibiotike. 

Predviđa se kako na godišnjem nivou, najmanje 700.000 ljudi globalno umre upravo od infekcije superbakterijama. Pretpostavke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upućuju na to kako će taj broj u budućnosti samo rasti, te da će do 2050. godine dosegnuti i do 10 miliona. U međuvremenu, otpornost na antimikrobne lijekove mogla bi dovesti do ekstremnog siromaštva 24 miliona ljudi već do kraja ove decenije. Osim farmskih i industrijskih životinja i ljudi, infekcije otporne na lijekove pogađaju i kućne ljubimce, kao i životinje u zatočeništvu i drugim industrijama. Ovom problemu ne ide u prilog ni činjenica da se navedene superbakterije mogu brzo širiti zemljom, vodom, otpadom i lancima opskrbe hranom.

Šta su antibiotici?

Antibiotici predstavljaju posebnu vrstu odnosno klasu lijekova, koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako što ubijaju bakterije ili inhibiraju njihov rast i reprodukciju. Antibiotici se dobivaju iz prirodnih tvari koje proizvode mikroorganizmi (kao što su gljivice ili druge bakterije) ili se sintetiziraju u laboratorijima. Prvi put postali su široko dostupni općoj populaciji tek 1940-ih godina, a prije toga, rađanje, operacije i drugi slični zahtjevi, kao i različite spolno prenosive infekcije kao što su to sifilis ili gonoreja, bili su daleko opasniji i često su rezultirali smrću pacijenta.

Šta uzrokuje rezistenciju na antibiotike?

Godine 1945. Alexander Fleming otkrio je penicilin, koji se smatra prvim široko efikasnim antibiotikom na svijetu. Prilikom prihvatanja Nobelove nagrade za svoje otkriće, već tada je ukazao na “opasnosti” zloupotrebe antibiotika, što se relativno brzo pokazalo vjerodostojnim i opravdanim. Od tada je prekomjerno propisivanje i zloupotreba antibiotika u medicinskim ustanovama dovela do naglog porasta rezistentnih bakterija, dok je sa druge strane zloupotreba takvih lijekova od strane stočarske poljoprivrede i drugih vezanih industrija, dodatno pogoršala ovaj problem. Ubrzo nakon što su antibiotici uvedeni u redovnu upotrebu, otkriveno je da oni mogu potaknuti rast kada se životinjama daju u malim količinama, što je dovelo do široke upotrebe antibiotika na životinjama uzgajanim za meso i drugu hranu.

Ova praksa je zabranjena u EU 2006. godine, a slična ograničenja danas postoje i u SAD-u. Međutim, zbog različitih propusta u pravnim aktima kojima se regulišu ova pitanja na nacionalnom nivou, poljoprivrednici i dalje imatju relativno jednostavan pristup ogromnim količinama antibiotika, koji se u modernom smislu farmskim životinjama daju kako bi se spriječilo razvijanje i širenje bolesti. S obzirom na to da postojeće industrije i tvorničke farme u kojima se uzgajaju životinje, po svojoj prirodi, predstavljaju leglo bolesti, jer velike količine životinja žive u neposrednoj blizini jedna drugoj, često u nehigijenskim i nehumanim uvjetima, što dovodi do lakšeg i bržeg širenja ovakvih bolesti za koje veterinari prepisuju upotrebu antibiotika. Kako bi farmeri izbjegli da se njihove životinje zaraze, ili spriječili dalje širenje bolesti i potencijalno zarazu prenijeli i na ljude, preventivno im daju antibiotike, kako bi ih održali dovoljno zdravim dok ne dostignu dob za klanje – njihova povećana stopa rasta je dakle nuspojava težnje ka ostvarivanju što većeg profita.

Koliki procenat antibiotika se daje farmskim životinjama?

Upotreba antibiotika u stočarstvu već neko vrijeme nadmašuje ljudsku potrošnju u mnogim zemljama svijeta. Tako se na primjer u SAD-u oko 80% svih antibiotika koristi u cilju rasta i kontrole infekcija kod životinja. Također, u Velikoj Britaniji još 2017. godine, 36% svih prodatih antibiotika bilo je namijenjeno za upotrebu kod životinja, dok je 64% bilo za ljudsku upotrebu, što predstavlja niži udio nego u mnogim drugim zemljama, ali i dalje čini značajan iznos (226 tona u 2018. godini). U Kanadi se procjenjuje da je oko 78% distribuiranih medicinski važnih antibiotika također namijenjeno za upotrebu kod životinja. Podaci prikupljeni iz 31 evropske zemlje, pokazuju kako je u 2019. godini oko 90,9% ukupne mase prodatih antimikrobnih sredstava za veterinarsku upotrebu, bilo namijenjeno životinjama uzgojenim za ljudsku ishranu. Nadalje, u Indiji se predviđa da će upotreba antibiotika kod životinja porasti za 82% do 2030. godine. Studija iz 2015. godine objavljena u časopisu Science također predviđa povećanje globalne potrošnje antibiotika u industriji hrane koju čine životinje za 82% u narednih nekoliko godina.

Mogu li se ljudi zaraziti superbakterijama iz hrane?

Kada se životinje kolju za hranu, otporne klice u njihovim crijevima mogu kontaminirati proizvode napravljene od njihovog mesa, mlijeka ili jaja. Ljudi se mogu razboljeti ako jedu ili rukuju ovakvom kontaminiranom hranom ili pićima. Zloupotreba antibiotika od strane industrije stočarstva ima posljedice i na druge sektore. Prema izvještaju CDC-a za 2019. godinu, kada se otpad „kontaminiranih“ životinja koristi kao gnojivo na farmama, voće i povrće također može postati kontaminirano. Uzgoj farmskih i industrijskih životinja se više puta na različite načine povezivao sa stvaranjem otpornih bakterija, a čak je i CDC izjavio u svojim izvještajima kako je upravo proizvodnja i potrošnja piletine, svinjetine, ćuretine i govedine, glavni krivac za nastanak i razvoj otpornih sojeva salmonele.

U julu 2022. godine objavljeno je da je nova superbakterija otkrivena u proizvodima od svinjetine u Velikoj Britaniji. Istraživanje je pokazalo da je u više od 10 posto uzorkovanog svinjskog mesa prisutan soj bakterije enterokoka, koja kada se prenese na ljude, može uzrokovati infekcije koje rezultiraju komplikacijama krvi, mozga i srca. Analiza soja bakterija pokazala je i kako je isti otporan na ključne antibiotske tretmane u "posljednjoj instanci". Navedeni slučaj samo je jedan u nizu sličnih, koji su u nekoliko navrata potvrdili postojanje različitih superbakterija u hrani koja je životinjskog porijekla.

U decembru 2022. godine otkriveno je da američke farme govedine još uvijek rutinski daju antibiotike farmskim životinjama. Veganski senator Cory Booker prokomentarisao je da ova praksa predstavlja "nepromišljenu prekomjernu upotrebu" takvih lijekova, što predstavlja "smrtonosnu prijetnju javnom zdravlju". Utvrđeno je i da su razmjere ovog problema kolosalne. Neki od najvećih trgovaca hranom, uključujući McDonald's i Walmart, opskrbljuju se od takvih farmi mesa. Među antibioticima koji su se davali životinjama bili su oni koji su klasifikovani kao HP-CIA, ili „kritično važni antibiotici najvišeg prioriteta“. Oni se, opet, prepisuju ljudima samo kao krajnje sredstvo.

Učinimo naš sistem proizvodnje hrane sigurnijim!

Prema Humane Being, neprofitnoj organizaciji koja se zalaže za budućnost bez eksploatacije životinja, kako bismo spriječili rezistenciju na antibiotike i zaustavili rizik od budućih pandemija, moramo prekinuti intenzivnu fabričku odnosno industrijsku poljoprivredu. Organizacija Humane Being je 2022. godine izvela vladu Ujedinjenog Kraljevstva na sud, optužujući je da prikriva rizike po javno zdravlje vezane za uzgoja farmskih životinja u prehrambenoj industriji. Prva pravna žalba te vrste tvrdila je da, uprkos priznavanju prijetnje, britanska vlada nije poduzela adekvatne preventivne mjere, koje bi kao takve uključivale podizanje svijesti javnosti o rizicima povezanim s uzgojem životinja, kao i otpornost na antibiotike, štetu po okoliš i povećani rizik od pandemije.

Dr. Alice Brough, doktorica veterinarske medicine specijalizirana za uzgoj svinja, koja je bila sutužilac u slučaju iskazala je: “Svaki dio ove prakse je tempirana bomba za našu vrstu.” organizaciji Humane Being se pridružuje niz drugih organizacija koje se zalažu za kraj stočarstva, umjesto kojeg žele da uvedu sistem ishrane biljnog porijekla. Pokret je nastavio da ubrzava posljednjih godina u pozitivnom pravcu, s obzirom na činjenicu da sektori alternativnih proteina bilježe povećanu prodaju, dok broj prodaje namirnica životinjskog mesa i mlijeka opada.