STVARNA CIJENA MODE
Moda je već stoljećima veoma bitan faktor čovjekovog života, a u modernom svijetu svakodnevno joj se pridaje sve veći značaj. Prosječni konzument danas kupuje oko 60% više odjeće nego što je to činio prije 15 godina, što na žalost postaje sve veći problem za okoliš i održivost životne sredine. Razlog za to može se pronaći u nekoliko činjenica, a prije svega u tome što se danas sve više proizvodi i kupuje takozvana brza moda, odnosno moda koja prati jednosezonske trendove i koja se kao takva pravi od materijala koji se ne mogu reciklirati ni razgraditi u prirodnoj sredini. Zbog toga je bitno postaviti pitanje: ''Šta se dešava sa odjećom kada je prestanemo nositi?''
Sve veći broj svjetskih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine i okoliša, u posljednjih nekoliko godina počeo se zanimati za ovu tematiku. Do sada provedena istraživanja ukazala su na to da najveći broj odjeće koji se odbaci, na žalost završava na otpadu, odnosno deponijama, a minimalan procenat se reciklira ili na drugi način opet upotrebljava i nakon što napusti naš ormar. Tako je Evropska komisija krajem 2021. godine objavila podatak da na godišnjem nivou 5.8 miliona tona tekstila završi na deponijama širom Evrope, a samo se četvrtina tog iznosa reciklira. ''To se može usporediti sa spaljivanjem ili odlaganjem 60 kamiona odjeće na deponije svake minute.'' U SAD-u oko 85% svih tekstila završi na deponijama, što prema nekim procjenama podrazumijeva da svaki amerikanac iz svog domaćinstva odbaci oko 37 kilograma odjeće, izvještava BBC. Stručnjaci pretpostavljaju da bi ovaj broj do 2030. godine mogao porasti i na 134 miliona tona tekstila koji se odbaci na godišnjem nivou globalno.
Organizacija za zaštitu životne sredine Ellen Macarthur Foundation još 2017. godine objavila je podatak da godišnje oko 500,000 tona mikrovlakana iz odjeće završi u okeanu, s obzirom na to da oko 60% materijala u savremenoj modnoj industriji u sebi sadrži plastiku. UN-ov program za zaštitu životne sredine navodi kako je modna industrija odgovorna za oko 10% emisije karbona, te da bi taj procenat do 2050. godine mogao doseći i do 26%. Procijenjeno je kako moderna odjeća ima životni vijek između 2 i 10 godina, a nakon što ona napusti naše ormare, samo 12% tekstila namijenjenih za odjeću ponovo se reciklira.
U tom smislu, lako se možemo zapitati šta možemo poduzeti kao pojedinci, kako bi se ovakva praksa zaustavila te kako bi u budućnosti mogli govoriti o više održivom svijetu mode. Zapravo postoji nekoliko načina na koje možemo pomoći:
1. Jedan od najjednostavnijih načina na koje možemo spriječiti zagađenje okoliša tekstilom, ogleda se u jednostavnom doniranju ili poklanjanju odjeće koju više ne želimo nositi, nekome kome je ona zaista potrebna. Na taj način produžavamo životni vijek odijevnog predmeta koji je ''višak'' u našem ormaru, a u isto vrijeme pomažemo i nekome ko sebi ne može priuštiti kupovinu nove odjeće.
2. Izaberite kupovinu u second hand prodavnicama ili kupite odjeću koja je reciklirana. Kupovina polovne odjeće ne samo da je pozitivna zbog toga što ćete njome uštediti novac i spasiti okoliš od novog zagađenja, već također predstavlja i način da izađete iz okvira onoga što je ''u trendu'' ili bolje rečeno, onoga što već dosta drugih ljudi nosi. Na taj način možete probuditi i svoju kreativnu stranu i stvoriti sopstveni modni stil, koji je u isto vrijeme i ekološki održiv. Sa druge strane, postoje i određene modne marke koje se nazivaju održivim ili eco-friendly, ili koje čak u svojoj proizvodnji koriste reciklirani tekstil i na taj način znatno doprinose očuvanju okoliša, među kojima su između ostalog brendovi ASOS i H&M (više o ovakvim brendovima možete pronaći na sljedećim linkovima: 26 Recycled Clothing Brands Making The World Better in 2022 – Nori Press i 15 Best Eco-Friendly Clothing Brands In 2023 — The Good Trade). Također, brend ZARA obavezao se da će do 2025. godine iz svoje proizvodnje i prodaje ukloniti sve sintetičke materijale, a kompanija Inditex u čijem je vlasništvu ova modna marka, obavezala se da će ovakvu promjenu napraviti i sa drugim brendovima nad kojima ima vlasništvo, kao što su to Pull&Bear, Massimo Dutti, Bershka i Zara Home.
3. Još jedan od načina na koje možete kao pojedinac utjecati na ovo pitanje, jeste da prilikom odabira i kupovine odjevnih predmeta, birate one komade odjeće koji mogu imati duži životni vijek. To možete učiniti na način da se opredijelite za odjevne predmete koji su kvalitetniji i koji kao takvi ne pripadaju skupini brze, jednosezonske mode. Prilikom sljedeće kupovine odaberete višesezonsku odjeću koja ne prati trendove već je sama po sebi uvijek ''in''. Takvi, bezvremenski komadi odjeće sigurno će obogatiti vaš ormar i moći će se kombinovati uz gotovo svaki ‘’styling’’.
4. Vodite računa o tome kakav je sastav i porijeklo odjeće koju kupujete. U tom smislu, obratite pozornost na sastav tekstila koji je otisnut na etiketi. Izbjegavajte sintetičke proizvode koji sadrže mikrovlakna plastike i uvijek radije izaberite odjeću sa sastavom prirodnog porijekla, kao što je to lan ili pamuk. Veoma je bitno da prilikom kupovine vaše odjeće, obuće i modnih dodataka, uzmete u obzir i da oni u sebi nemaju materijale životinjskog porijekla. Koža, krzno, vuna i perije koji se koriste u modnoj industriji, osim što se dobijaju na izuzetno okrutan način, također prilikom proizvodnje zagađuju okoliš u veoma velikoj mjeri, s obzirom da se za njihovo dobijanje koriste štetne hemikalije koje zagađuju vazduh i vodu. Svakako, održiva i ekološki osviještena moda ne bi ni mogla biti ona koja za svoje potrebe ubija milione životinja godišnje.
