SVJETSKI DAN FARMSKIH ŽIVOTINJA - 2.OKTOBAR
Svjetski dan farmskih životinja je globalno obilježavani događaj koji ima za cilj podizanje svijesti i suosjećanja za milijarde životinja, koje se svake godine iskorištavaju, zlostavljaju i ubijaju za ljudsku ishranu. Pokret za prava životinja na farmama, koji je osnovan 1981. godine, na ovaj dan organizira razne kampanje i aktivnosti kako bi razotkrio okrutnosti i nepravdu farmske industrije, kao i kako bi promovisao veganstvo kao način života u skladu s drugim životinjama. Pokret za prava farmskih životinja zasniva se na ideologiji da sve životinje imaju inherentnu vrijednost i da zaslužuju živjeti bez ljudskog ugnjetavanja i eksploatacije. Dan farmskih životinja i njegovo obilježavanje svake godine, za cilj ima inspirisati ljude da usvoje biljnu ishranu i pridruže se rastućem pokretu za oslobađanje životinja.
Industrija farmskih životinja je jedna od najokrutnijih i najrazornijih industrija na svijetu. On je odgovoran za patnju i smrt milijardi životinja svake godine, kao i za degradaciju životne sredine i rizike po javno zdravlje povezane sa poljoprivredom životinja. Prema informacijama Svjetskog ekonomskog foruma, godišnje se ubije više od 50 milijardi kopnenih životinja namijenjenih za ljudsku ishranu, a broj ubijenih vodenih životinja procjenjuje se na trilione. Životinje na industrijskim farmama žive u pretrpanim, prljavim i stresnim uslovima, podvrgnute su rutinskom sakaćenju, genetskoj manipulaciji, hormonskim injekcijama i veštačkoj oplodnji. Uskraćeno im je svako prirodno i urođeno ponašanje, društvena interakcija i osnovne potrebe. Prevoze se na velike udaljenosti bez hrane, vode ili odmora, i kolju se na brutalne i nehumane načine. Farmska industrija tretira životinje kao robu, a ne kao živa bića koja imaju inherentnu vrijednost i zaslužuju poštovanje i suosjećanje. Razotkrivanjem okrutnosti i nepravde ove industrije, možemo inspirisati ljude da donose etičnije i održivije prehrambene izbore, koji će kao takvi biti od koristi životinjama, okolišu i ljudskom zdravlju.
Farmska industrija, često prekrivena idiličnim slikama valovitih pašnjaka i sretnih životinja, skriva mračnu stvarnost sa kojom većina potrošača nije upoznata. Iza zatvorenih vrata industrijskih farmi, klaonica i industrijskih objekata, krije se horor priča ogromnih razmjera. Industrijski uzgoj životinja karakteriziraju pretrpani i skučeni prostori u kojima su životinje izložene nezamislivoj patnji. Svinje, kokoši i krave često su zatvorene u male kaveze ili torove, nesposobne da se uopće kreću ili da se prirodno ponašaju. Kokoške na industrijskim farmama koje su kaveznog tipa, cijeli život provode u kavezima u kojima uopće ne mogu raširiti krila, dok su svinje često ograđene metalnim ogradama u kojima se ne mogu ni okrenuti. Kako bi ublažile stres i agresiju koja nastaje zbog prenatrpanosti, farmske životinje često se podvrgavaju bolnim zahvatima bez anestezije. Kokošima se tako u farmskoj industriji podrezuju kljunovi, svinjama kupiraju repovi a kravama se odstranjuju rogovi. Ove prakse vrše se u cilju poboljšanja produktivnosti i zarade, a sa druge strane izazivaju jak bol i uznemirenost kod životinja.
Proces klanja farmskih životinja jeziv je i mučan a mnoge životinje podvrgavaju se i dugim putovanjima od industrijskih farmi do klaonica, bez pristupa hrani, vodi ili odmoru. Metode omamljivanja životinja prije klanja, koje su najčešće zastupljene u praksi, često ne dovode životinje u nesvijesno stanje, što dovodi do dugotrajne patnje životinja. Industrija farmskih životinja se u velikoj mjeri oslanja na antibiotike za brži rast i sprječavanje nastanka određenih bolesti kod životinja, međutim, ova prekomjerna upotreba doprinosi razvoju bakterija otpornih na antibiotike, što predstavlja značajnu prijetnju ljudskom zdravlju. Porast superbakterija ima potencijal da antibiotike učini neefikasnim, čineći čak i uobičajene infekcije smrtonosnim.
Posljednji podaci ukazuju na to da je konsumpcija mesa u svijetu izrazito velika, te da doseže cifru od 360 miliona tona godišnje na globalnom nivou. U tom smislu, svakoga dana farmska industrija ubije oko 900.000 krava i oko 202 miliona pilića, a pretpostavlja se da je broj riba još i veći od toga. Farmska industrija dokazano je i jedan je od najvećih doprinosa globalnom zagrijavanju, nestanku šuma, zagađenju vode, eroziji tla, gubitku biodiverziteta i iscrpljivanju prirodnih resursa. Podaci UN-a ukazuju na to da je upravo farmska industrija odgovorna za oko 18% emisija stakleničkih plinova, također koristi 70% poljoprivrednog zemljišta i vodeći je uzrok uništavanja šuma, te troši oko 8% globalne upotrebe vode i zagađuje vodene tokove životinjskim otpadom, antibioticima, hormonima i hemikalijama. Farmska industrija predstavlja ozbiljne rizike i za ljudsko zdravlje i generalnu dobrobit. Glavni je izvor bolesti koje se prenose hranom, kao što su salmonela, E. coli i campylobacter, a također doprinosi nastanku i širenju različitih zoonoza, kao što su ptičija gripa, svinjska gripa, kravlje ludilo i nedavno COVID-19.
Kako bi se navedeni problem riješio globalno, moramo implementirati politike i zakone koji štite prava i dobrobit životinja, i koji regulišu farmsku industriju na bolji način. Pojedinci koji se bave izučavanjem ove problematike ukazuju na to, da su efekti farmske industrije postali toliko negativni za cjelokupnu planetu, da se kao jedino rješenje javlja prelazak sa poljoprivrede zasnovane na životinjama na poljoprivredu zasnovanu na biljkama, koja je kao takva efikasnija, održivija i humanija. Pojedinačno, svako od nas može pomoći rješavanju ovog problema, tako što će jednostavno prestati da finansira farmsku industriju i velike kompanije koje svoje proizvode baziraju na njoj.
