24. aprila obilježava se Svjetski dan laboratorijskih životinja, kada odajemo počast svim životinjama koje su stradale i ubijene u strašnim laboratorijskim eksperimentima. Unatoč sve manjem javnom prihvatanju korištenja životinja u studijama, milioni bolnih i zastrašujućih eksperimenata se ipak izvodi na životinjama širom svijeta svake godine. Ovi testovi su etički i naučno pogrešni i aktivno guše medicinski napredak na mnogo načina.

Više od 115 miliona životinja godišnje se ubije u laboratorijima svake godine, uključujući miševe, pacove, žabe, pse, mačke, zečeve, hrčke, zamorce, primate, ribe i ptice, za biološko obrazovanje, medicinsku obuku, eksperimente vođene radoznalošću, i testiranje hemikalija, lijekova, hrane i kozmetike. Neki su prisiljeni da udišu smrtonosne plinove prije smrti, dok su drugi satima sputani u napravama za vezivanje, dok su trećima izbušene rupe u lobanjama ili izgorjela koža od hemikalija. Životinjama u laboratorijama ukradeno je sve što im je prirodno, jer su zatvorene u skučenim kavezim, društveno izolirane i mentalno oštećene. Sa životinje koje osjećaju bol postupa se kao da su laboratorijska oprema za jednokratnu upotrebu.

Kompanije kao i naučnici koji testiraju na životinjama često koriste emotivna opravdanja kako bi uvjerili ljude da su njihove zastarjele tehnike jedini način za izlječenje bolesti, ali to jednostavno nije istina. U stvarnosti, najznačajniji noviji trend u savremenoj nauci jeste svijest da su životinje rijetko prikladni modeli za ljudsko tijelo. Savremeni pristupi su precizniji i pouzdaniji, uključujući sofisticirano testiranje pomoću ljudskih ćelija i tkiva (takođe poznate kao IN VITRO metode), moćne tehnike kompjuterskog modeliranja (takođe poznate kao IN SILICO modeli) te klinička istraživanja sa ljudskim učesnicima.

U članku objavljenom u The Journal of the American Medical Association, istraživači su otkrili da se medicinski tretmani razvijeni na životinjama rijetko uspijevaju na ljudima te su upozorili da “pacijenti i liječnici trebaju ostati oprezni u pogledu ekstrapolacije nalaza istaknutih istraživanja na životinjama na liječenje ljudskih bolesti… Oni koji provode klinička istraživanja trebali bi očekivati lošu replikaciju čak i visokokvalitetnih studija na životinjama.” Ljudska dobrovoljna istraživanja, napredni računarski pristupi i IN VITRO metode zasnovane na ljudskim ćelijama i tkivima od ključne su važnosti za medicinski napredak. Dostupne metode istraživanja koje nisu na životinjama koje su dokazano preciznije od zastarjelih ispitivanja na životinjama.

Ova nova studija, s druge strane, zahtijeva drugačiju perspektivu, onu koja je kreativna i saosećajna, i koja prihvata osnovnu ideju etike. Ljudsko zdravlje i dobrobit se također mogu poboljšati korištenjem humanih naučnih tehnika proučavanja i fokusiranjem na prevenciju bolesti prije nego što se pojave, kroz promjene načina života i izbjegavanje dodatnog zagađenja i pogoršanja okoliša. Javnost postaje sve svjesnija i otvoreno govori o brutalnosti i neadekvatnosti postojećeg istraživačkog sistema, te zahtijevaju da se nikakvi porezi ili dobrotvorne donacije ne koriste za plaćanje eksperimenata na životinjama.