SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
Posljednjih 15 godina, Svjetski dan okoliša slavi se i obilježava 05. juna u veoma velikom broju država svijeta. Posebno u posljednjih nekoliko godina, prepoznaje se sve veći značaj koji ovaj dan ima, zbog čega se njegovom obilježavanju globalno pridružuje sve veći broj organizacija, ali i pojedinaca. Već više od dvije decenije, aktivno govorimo o problemu zagađivanja okoliša i prirodne sredine, ali da li se zapravo išta u pogledu toga mijenja, ili situacija samo postaje sve gora?
Jasno je i golim okom primjetno, kako su se svijet i njegova struktura značajno izmijenili u odnosu na to kakvi su bili. Prirodna sredina u mnogim slučajevima izmijenjena je zbog čovjekovih potreba i prilagođena istima, a tek sada počinjemo drastično osjećati posljedice na koje nas dugi niz godina upozoravaju ekolozi i drugi stručnjaci iz ove oblasti. Zagađenje planete Zemlje, nesavjesno i pretjerano korištenje njenih resursa, uništavanje prirodnih staništa i brojnih životinjskih i biljnih vrsta, dovode do toga da svake godine osjećamo sve veće klimatske promjene, kao i manju kvalitetu preostalih prirodnih resursa. Mnogi od nas često se zapitaju: ''Šta ja, kao pojedinac, mogu učiniti povodom toga?''
Odgovor na to pitanje može biti dosta jednostavniji nego što mislimo. Naravno da nije realistično misliti kako jedna osoba može poništiti decenije zagađivanja i štete koju su ljudi nanijeli okolišu, niti samostalno riješiti u potpunosti problem zagađenja. Nije realistično ni biti potpuno ekološki osviještena osoba, koja ni na jedan način ne doprinosti zagađenju, ali svako od nas može težiti ka tome što više može. Postoji puno malih stvari koje svako od nas može učiniti, kako bi se naš planet što prije oporavio i kako bi izbjegli katastrofalne posljedice do kojih može doći ako nastavimo zloupotrebljavati resurse kojima raspolažemo. Najbitnije od svega je ne smatrati kako ne možemo učiniti po ovom pitanju ništa, imajući na umu poznate i mnogo puta citirane riječi Gandhi-ja: ''Zemlja ima dovoljno resursa za sve naše potrebe, ali ne i za našu pohlepu.'' Iako je zvanična tema Svjetskog dana okoliša ove godine plastika, mi ćemo vam u nastavku dati nekoliko različitih načina na koje možete jednostavno smanjiti vaš lični doprinos zagađenju okoliša i na taj način pomoći planeti Zemlji u njenom oporavku:
- Smanjite ili u potpunosti izbacite korištenje plastike za jednokratnu upotrebu.
UN Program za životnu sredinu, objavio je podatak da ljudi proizvode više od 430 miliona tona plastike godišnje, od kojih oko 46% nje završi na deponijama, oko 22% zagađuje životnu sredinu, a procijenjeno je da se manje od 5% plastike za jednokratnu upotrebu reciklira na godišnjem nivou. Također, procijenjeno je kako svake godine u našoj zemlji, u prirodi završi između 30 i 45 hiljada tona plastike, odnosno oko 10 do 15 kilograma plastike po stanovniku. Upravo zbog toga trebalo bi izbjegavati upotrebu plastike, a posebno one koja je namijenjena za jednokratnu upotrebu. Nosite u prodavnicu cekere ili iskoristite kesu koju već imate ponovo, izbjegavajte kupovati plastične flaše, escajge, slamke i druge proizvode koje nećete moći iskoristiti više od jedanput. Kada god imate priliku, birajte kartonske, papirne ili staklene alternative.
- Sortirajte otpad i reciklirajte što više možete.
Ukoliko već koristite jednokratnu plastiku, reciklirajte je ili barem sortirajte i bacite u odgovarajuće kontejnere. Iako na velikom dijelu teritorije naše države ova praksa još uvijek nije zaživjela, u mnogim gradovima uvode se mjesta za odlaganje posebnih vrsta otpada, kao što su to reciklomati ili kontejneri za odvajanje otpada. Sortiranje i propisno odlaganje otpada po njegovim vrstama, jedina su šansa da će on ikada biti recikliran, zbog čega je izuzetno bitno odvajati papirni, plastični, metalni, bio-razgradivi, opasni i medicinski otpad. Također, organizacije i kompanije kao što su to AIDA Commerce d.o.o. – Reciklaža i otkup sekundarnih sirovina, Omorika Reciklaza, Reciklaža – PRIZMA Comerc Banja Luka, Fortin d.o.o. i Eko Život, neke su od onih koje se u našoj državi bave prikupljanjem i recikliranjem različitih vrsta otpada, a koje na svojim web stranicama također nude i mnogobrojne savjete vezane za recikliranje, kao i prilike za volontiranje i eko-akcije na koje se možete prijaviti.
- Izbjegavajte takozvanu GMO hranu i proizvode koji u sebi sadržavaju takve sastojke.
Prije samo dvije decenije, različite kompanije za proizvodnju sjemena i hemikalija tvrdile su kako bi genetski modificirani usjevi bili dobri za okoliš jer bi zapravo smanjili upotrebu pesticida i povećali proizvodnju. Naravno, ispostavilo se da GMO zahtijeva čak i veću upotrebu herbicida kao što je to glifosat, klasifikovan od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao ''vjerovatno kancerogen za ljude''. Osim toga, GMO hrana štetna je za okoliš i globalni eko-sistem, jer kao takva značajno doprinosi smanjenju biodiverziteta i generalnoj kontaminaciji odnosno zagađenju okoliša. Zbog vašeg ličnog zdravlja ali i ekološke dobrobiti, izbjegavajte kupovati proizvode koji u sebi najvjerovatnije imaju GMO sastojke, od kojih su najčešći kukuruz, soja, šećerna repa, krompir, alfalfa i jabuke, koji se kao takvi u najvećoj mjeri koriste i za stočnu hranu, zbog čega se u ovu kategoriju hrane često svrstava i meso, kao i druge namirnice životinjskog porijekla. Da bi izbjegli konzumaciju hrane koja ima u sebi GMO proizvode, trudite se da jedete što više lokalnu hranu poznatog porijekla, izbjegavajte visoko procesuirane proizvode i pripremajte sebi hranu kod kuće što češće imate priliku za to.
- Smanjite upotrebu automobila.
Procijenjeno je kako tipični putnički automobil emituje oko 4,6 metričkih tona ugljen-dioksida godišnje. Naravno, ovaj broj može varirati ovisno o vrsti vozila, ekonomičnosti goriva i broju prijeđenih kilometara godišnje. Raspoloživi podaci ukazuju na to da u našoj državi imamo konstantno povećanje broja vozila u upotrebi, te da je u protekloj godini došlo do povećanja od 32.015 registrovanih vozila, odnosno 2,78% u odnosu na prethodnu godinu, od kojih još uvijek veoma veliki broj ne udovoljava Euro standardima koji se odnose na ekološku strukturu vozila. Najjednostavniji način na koji možete smanjiti zagađenje okoliša koje se odnosi na upotrebu automobila, jeste da birate alternativne načine prijevoza, kao i da se radije opredijelite za šetnju ili vožnju biciklom, posebno kada su u pitanju kraće relacije kretanja. Također se trudite da budite što više odgovorni u vezi sa vašim vozilom, te redovno i propisno mijenjajte ulje, koristite kvalitetnija goriva i odgovorno odlažite dijelove automobila koje više ne možete koristiti.
- Razmislite o tome da smanjite konzumaciju mliječnih i mesnih proizvoda i ribe.
Iako možda to nikada ne bi pomislili, mliječna, mesna i ribarska industrija predstavljaju trenutačno jedne od vodećih zagađivača okoliša na globalnom nivou. Razlog za to javlja se u industrijalizaciji i masovnoj proizvodnji ovih namirnica, koji se javlja kao rezultat pretjerane potražnje za ovim proizvodima. Mnogobrojna istraživanja koja su do sada provedena na ovu temu pokazala su kako kravlje mlijeko ima značajno veći utjecaj na zagađenje okoliša od njegovih biljnih alternativa, s obzirom na to da mliječna industrija uzrokuje oko tri puta više emisije stakleničkih plinova, zauzima skoro deset puta veću površinu zemljišta, čak i do dvadeset puta više pitke vode i stvara mnogo više nivoe eutrofikacije. Također, uzgoj životinja u mesnoj industriji zahtijeva velike količine hrane. Milioni hektara zemlje koriste se za proizvodnju monokulturnih usjeva namijenjenih isključivo za ishranu stočnih životinja, zbog čega dolazi do krčenja šume ili gubitka izvornih prerijskih i travnih površina.
Pretvaranje prirodnih staništa u poljoprivredna polja doprinosi oslobađanju veće količine ugljika i rezultira značajnim klimatskim promjenama, a u najvećem broju slučajeva ovakvi usjevi tretiraju se otrovnim hemikalijama i umjetnim gnojivima, zbog čega dolazi do ispuštanja štetnih supstanci kao što su bakterije, antibiotici, pesticidi i teški metali, u okolno okruženje. Komercijalna ribarska industrija također čini veliki problem u zagađivanju okoliša, s obzirom na to da često zanemaruje održivost svojih praksi primarno brinući o profitu.
Veliki broj morskog svijeta je pred izumiranjem, od kojih se neke vrste kao što su plavoperajna tuna, atlantski bakalar, atlantski losos, čileanska brancina, crvenperka i mnoge druge još uvijek aktivno love i prodaju bez obzira na ugroženost vrste. Također, oko 640.000 tona ribolovne opreme predstavlja otpad u našim okeanima svake godine, što je ekvivalentno težini 50 hiljada autobusa na sprat, a koja je na godišnjem nivou odgovorna za smrt preko 100.000 kitova, delfina, foka i kornjača. Vjerojatno najveća etička i ekološka briga koja dolazi iz komercijalne ribarske industrije je usputni ulov, koji se definira kao odbačeni ulov morskih vrsta i neopažena smrtnost zbog direktnog susreta s ribarskim plovilima i opremom. Zbog svega ovoga, razmislite o tome da smanjite konzumaciju navedenih proizvoda i njihovih prerađevina. Na ovu i relevantne teme postoji mnogo dokumentaraca koje možete pogledati kako bi bolje razumjeli ovu tematiku, svakako pokušajte da prakticirate dane bez mesa ili učestvujte u različitim veganskim ili sličnim izazovima.
- Prestanite pušiti cigarete i/ili druge duhanske i slične proizvode.
Cigarete i drugi duhanski proizvodi izuzetno su štetni za njihove aktivne i pasivne konzumente, ali jednako toliko su štetni i za sam okoliš s obzirom na to da čine jedan od njegovih vodećih zagađivača. Svjetska zdravstvena organizacija - WHO, u svojim izvještajima navodi kako duhanska industrija na godišnjem nivou košta svijet više od 8 miliona ljudskih života, 600 miliona stabala, 200 000 hektara zemlje, 22 milijarde tona vode i 84 milione tona CO2. Ukoliko to još uvijek nije dovoljan razlog za vas da prestanete pušiti, u Federaciji Bosne i Hercegovine od nedavno je počela primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje (''Sl. novine FBiH'', broj 38/22), čijim odredbama je pušenje zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestima rada i u javnom prevozu, kao i u privatnim sredstvima prevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.
- Budite odgovorni u kupovini odjeće, obuće i drugih tekstilnih materijala.
Još 2017. godine organizacija za zaštitu životne sredine Ellen Macarthur Foundation objavila je podatak da oko 60% materijala u savremenoj modnoj indusriji u sebi sadrži plastiku, zbog čega godišnje oko 500,000 tona mikrovlakana iz odjeće završi u okeanu, a različita istraživanja pokazala su kako je modna industrija odgovorna za oko 10% emisije karbona, te da bi taj procenat mogao doseći 26% do 2050. godine. Također, Evropska komisija je krajem 2021. godine objavila podatak da na godišnjem nivou 5.8 miliona tona tekstila završi na deponijama širom Evrope, a da se samo četvrtina tog iznosa reciklira. Jedan od najjednostavnijih načina na koje možemo spriječiti zagađenje okoliša tekstilom, ogleda se u jednostavnom doniranju ili poklanjanju odjeće koju više ne želimo nositi, nekome kome je ona zaista potrebna. Kupujte u second hand prodavnicama ili brendove koji su kao takvi ekološki odgovorni ili nude opciju odjeće od recikliranog materijala. Prilikom kupovine, također vodite računa o sastavu materijala od kojeg je određeni odijevni predmet napravljen, te izbjegavajte one koji su napravljeni od materijala koji se ne mogu reciklirati ili od životinjske kože/krzna.
- Izbjegavajte upotrebu vatrometa i drugih pirotehničkih sredstava.
Najosnovnija komponenta koju imaju svi vatrometi je crni barut, koji se pravi od mješavine 75% kalijevog nitrata, 15% drvenog uglja i 10% sumpora, a vatrometu se zatim dodaju i dodatne hemikalije, kao što su ugljen, sumpor, aluminijum i mangan, koji kao takvi funkcionišu kao stabilizatori, oksidanti i dodatne boje. Hemikalije iz vatrometa ne nestaju tek tako. Kada se spale i izlože kisiku, njihove supstance prolaze kroz hemijsku reakciju zvanu sagorijevanje, koja ima dva rezultata: kratkotrajnu zabavu i toksične atmosferske zagađivače. Otrovne magle, poznate i kao zagađenje takozvanim PM česticama zadržavaju se u zraku i smatraju se najopasnijim zagađivačem zraka zbog svoje sposobnosti da utječu na pluća i srce ljudi, i da trajno zagađuju životnu sredinu. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije - WHO o kvalitetu zraka upozoravaju da se prosječna koncentracija PM2,5, ne smije prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru zraka godišnje. Jednako vrijedi i za druga pirotehnička sredstva, koja kao takva, osim što su štetna za okoliš i zdravlje ljudi, također uzrokuju strah kod životinja, djece, starijih osoba, osoba sa PTSP-em i osoba sa poteškoćama u razvoju.
- Vodite računa o porijeklu i sastavu kozmetike i drugih hemijskih proizvoda koje koristite.
Kozmetička i hemijska industrija predstavljaju također velike zagađivače. Ambalaža predstavlja oko 70% otpada u hemijskoj industriji i industriji ljepote i čini oko 20 milijardi jedinica otpada svake godine. Također, palmino ulje predstavlja jedan od najčešće korištenih sastojaka u kozmetici, a njegova velika potražnja dovela je do neodrživog ekstenzivnog uzgoja. U proteklim decenijama, kako bi se napravio prostor za plantaže palminog ulja, uklonjene su ogromne površine prirodnih šuma i bezbrojne životinjske vrste su izgubile svoje domove. Pored toga, studije pokazuju kako različiti mirisni proizvodi emituju isti nivo hemijskih isparavanja kao i emisije nafte iz automobila, u obliku ''isparljivih organskih jedinjenja'' popularnijih kao VOC. Međutim, možda i najveći problem u ovom smislu predstavljaju hemijski i kozmetički predmeti za jednokratnu upotrebu, koji se koriste za nanošenje i uklanjanje kozmetike kao što su vlažne maramice, pamučni štapići i jastučići, maske za lice i upijajući listovi koji se koriste samo jednom.
Također, ove industrije poznate su po tome što svoje proizvode u najvećem broju testiraju na životinjama, kako bi spriječile neželjene efekte na ljude. Osim što je testiranje kozmetike na životinjama nehumano i nepotrebno, predstavlja i veliki izvor zagađenja okoliša. Poražavajući podatak je da i dalje oko 80% zemalja dozvoljava testiranje kozmetike na životinjama, izlažući tako preko 100 miliona životinja godišnje različitim alergenima, koji često uzrokuju patnju i smrt. Jake hemikalije koje se nalaze u pojedinim kozmetičkim i hemijskim sredstvima negativno utječu također na zdravlje ljudi, zbog čega bi trebali razmisliti o tome kakve proizvode koristite za ličnu higjenu i čišćenje. Najoptimalnije bi bilo koristiti svakako proizvode koji u sebi ne sadrže nikakve hemijske sastojke i koji su što manje prerađeni, te samim time nisu ni testirani na životinjama. Često su veganski kozmetički i hemijski proizvodi oni koji imaju najmanje hemijskih i štetnih sastojaka i nisu testirani na životinjama, zbog čega su u velikom broju pogodan izbor.
- Volontirajte i širite svijest o zaštiti okoliša.
Definitivno jedan od najboljih načina na koje možete pomoći okolišu jeste volontiranje u organizacijama koje se bave njegovom zaštitom. Jedan jako dobar primjer toga je i organizacija ‘‘Let's do it’’ koja na teritoriji Bosne i Hercegovine provodi brojne akcije čišćenja i sadnje drveća, a slične akcije često provodi i ‘‘Eko Život’’. Akcije čišćenja vaših lokalnih zajednica ili pojedinih prirodnih područja možete organizovati i samostalno sa vašim društvom, vodeći naravno računa o ličnoj sigurnosti prilikom prikupljanja otpada, a također se možete pridružiti i timu volontera Udruženja ''EVA'' te sa nama učestvovati u različitim akcijama ovog tipa. Pomoći možete i tako što ćete širiti svijest o značaju zaštite okoliša, što najjednostavnije možete učiniti podijelom ovog ili sličnih tekstova, te informišući se dalje o ovoj temi na jednom od sljedećih linkova: 10 Tips To Living a Greener Lifestyle - Oh-Wake Magazine (ohwake.org); 100 Ways to Heal the Planet - Heal the Planet; Act Now | United Nations.
