ZAKON O ZABRANI PUŠENJA U FBIH
Od danas je u Federaciji Bosne i Hercegovine počela primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje (''Sl. novine FbiH'', broj 38/22), koji je formalno stupio na snagu još prošle godine, ali je njegova primjena odgođena za 12 mjeseci. Odredbe ovog Zakona zabranile su pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestima rada i u javnom prevozu, kao i u privatnim sredstvima prevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe. Zakonom su također predviđene i brojne sankcije u vidu novčanih kazni za prekršioce njegovih odredbi. Ovo je međutim, samo jedan u nizu od razloga zašto bi trebali prestati pušiti.
Osim što je pušenje cigareta i ostalih duhanskih proizvoda izuzetno štetno za zdravlje pojedinaca koji ih aktivno ili pasivno konzumiraju, brojna istraživanja ukazuju na to, kako je pušenje veoma štetno i za okoliš u cjelini. Ekološki utjecaj koji industrija duhana ima u svijetu istražuje se aktivno već više od dvije decenije. Sama činjenica da je već 2012. godine više od 4.3 miliona hektara poljoprivredno obradivog zemljišta služilo za uzgoj duhana ukazuje na veličinu i domet koji ova industrija ima, posebno u siromašnijim i slabije razvijenim državama u kojima se duhan najčešće i uzgaja. Osim toga, industrija duhana godišnje proizvodi i oko 2 milione tona papirnog otpada.
Svjetska zdravstvena organizacija - WHO, u jednom od svojih izvještaja navela je kako svake godine duhanska industrija košta svijet više od 8 miliona ljudskih života, 600 miliona stabala, 200 000 hektara zemlje, 22 milijarde tona vode i 84 milione tona CO2. Također, najčešći pesticidi koji se koriste u duhanskoj industriji su:
· Imidakloprid, koji ima negativan uticaj na pčele i druge oprašivače;
· Klorpirifos, toksičan za ljude i može uzrokovati zdravstvene tegobe kao što su otežano disanje i paraliza;
· 1,3-dihloropropen, toksin koji je poznat kao kancerogen, izaziva iritaciju kože i različite respiratorne probleme;
· Aldikarb koji sadrži najveći indeks toksičnosti u odnosu na bilo koji drudi pesticid koji se trenutno koristi;
· Metil bromid, koji je dokazano izuzetno štetan za okoliš jer oštećuje ozonski omotač.
Opušci cigareta također predstavljaju veliki problem za okoliš, s obzirom na to da čine veoma veliki dio svjetskog zagađenja u kontekstu fizičkog otpada. Procjenjuje se kako 766,571 tona opušaka godišnje zagađuje svjetski okoliš, kao i da se prosječni opušak u prirodi ne može u potpunosti razgraditi čak ni nakon 10 godina. Razlog za to primarno leži u činjenici da je sastav opuška predominantno plastika. Iako se to možda nikada ne bi reklo, opušci cigareta proizvode se od celuloznog acetata, umjetnog plastičnog materijala, i u sebi sadrže stotine različitih toksičnih hemikalija. Upravo zbog toga, opušak može u pojedinim slučajevima zagaditi površinu na koju je bačen i puno duže nego što mu je potrebno da se fizički razgradi.
Pored toga, industrija duhana poznata je po svojoj okrutnosti koja se ogleda kroz testiranje duhanskih proizvoda na životinjama. Dugo godina, duhanska industrija provodila je istraživanje svojih proizvoda na životinjama među kojima su najčešće bili psi, mačke i majmuni. Ipak, u posljednjih nekoliko decenija, relativno veliki broj država Evrope, zabranio je u potpunosti testiranje duhanskih proizvoda na životinjama, s obzirom na to da su istraživanja provedena na ovu temu, dokazala kako ona nemaju apsolutno nikakvu poentu, uzimajući u obzir razlike koje kao takve sa medicinskog aspekta postoje u organizmima ovih životinja i u ljudskom organizmu. Na primjer, 2015. godine provedeno je jedno od ovakvih istraživanja, u kojem su majmuni na tri američka univerziteta u laboratorijama bili prisiljeni da udišu duhanski dim šest sati dnevno, samo kako bi potvrdili da je biomarker hronične opstruktivne plućne bolesti smanjen – nešto što je bilo poznato najmanje od 1992. godine.
Jo-Anne McArthur | We Animals
U konačnici, istraživanja su potvrdila da su decenije nehumanih testiranja na životinjama i milijarde njihovih života koji su izgubljeni, u potpunosti bili nepotrebni. Iako je situacija u pogledu testiranja duhanskih proizvoda na životinjama puno bolja nego što je to bila, svjetska organizacija za zaštitu životinja PETA ukazuje na to kako se u duhanskoj industriji i dalje koristi oko 2 miliona životinja, u najvećem broju slučajeva miševa i štakora.
