INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA JEDNE KOKOŠKE
Pripitomljavanje divlje kokoši jedna je od najkrvavijih epizoda u historiji zlostavljanja životinja. Moderne kokoške potiču od Azijske divlje kokoši ‘‘Crvene Džungle’’, te se u njihovim prirodnim staništima još uvijek može pronaći mali broj ove vrste. Orginalno, pilići ove vrste kokoši bili su otimani i uzgajani u grupama, za sadističko ljudsko uživanje u "borbama pijetlova", a kasnije je njihova namjena izmijenjena i za druge ljudske potrebe, pa su prethodno držane radi konzumacije njihovog mesa i jaja. Kako to u svojoj knjizi pod nazivom ‘‘Prisoned Chickens, Poisoned Eggs’’, Karen Davis, Ph.D. napominje: „Moguće da su borbe pijetlova prethodile i dovele do upotrebe pilića za ishranu, pri čemu su se ženke doživljavale kao izvor mesa i jaja. Ljudi su možda otkrili da krađom jaja iz gnijezda koja nisu željeli da se izlegu ili jedu, mogu navesti kokoš da snese kompenzacijska jaja i nastavi da nosi kroz produženu sezonu.”
Procijenjeno je kako je uzgoj kokoši za proizvodnju jaja vjerovatno počeo još prije 5-10 hiljada godina, zbog čega se relativno lako može zaključiti kako su savremenu koku nesilicu, stvorili upravo ljudi. Na njihov razvoj utjecali su argumenti za korištenje pripitomljenih ptica kroz historiju, na načine koji se ne bi dogodili bez ljudskog početnog i kontinuiranog uplitanja. Za ptice u prirodi nije karakteristično da polažu jaja kao aktivnost odvojenu od začeća. Tako se i u knjizi ‘‘The Chicken Book’’, utvrđuje da je glavna razlika između domaće i divlje peradi upravo u tome što divlja perad (kao i sve druge divlje ptice) ne proizvodi jaja u izobilju, već ih obično leže samo u proljeće, kada su spremne da uzgajaju leglo pilića.
Kroz stoljeća rigoroznog selektivnog uzgoja, ljudi su razvili koke nesilice u stvorenja, koja više ne nose jaja samo jednom ili dva puta godišnje, kao što je to praksa ptica u divljini, već sada proizvode u prosjeku između 250-350 jaja godišnje, u cilju zadovoljavanja ljudskih potreba. Drugim riječima, ljudi su djelovali, i još uvijek djeluju, kao sintetički agens za prirodnu selekciju. S obzirom na naše tehničke mogućnosti za genetsku manipulaciju, cijela rasa kokoške danas je hibridizirana, samo radi ekonomske dobiti.
Čak i ‘‘najsretnije“ koke nesilice pate od raznih reproduktivnih i drugih bolesti, koje u konačnici uzrokuju smrt mnogo prije nego što je normalno, među kojima je definitivno najbrutalnija ‘‘Frankensteinova’’ genetska modifikacija reproduktivnog sistema ovih ptica. Oslabljujuća osteoporoza, tumori jajovoda, peritonitis i prolaps materice su samo neke od velikog broja ovakve vrste bolesti. Do prolapsa materice dolazi kada se donji dio jajovoda ne povuče nazad u tijelo nakon ovipozicije ili odlaganja jajeta. Slično vezivanju jaja, prolaps je često rezultat toga što su geni sićušnih ptica izmijenjeni, kako bi one bile u stanju da polažu neprirodno veliki broj jaja.
