DIVLJE ŽIVOTINJE KAO TURISTIČKA ATRAKCIJA
Turizam, kao jedna od najvažnijih grana privrede i veoma značajna instanca ekonomskog blagostanja najvećeg broja modernih država svijeta, smatra se jednim od ljepših dijelova čovjekovog života. Putovanja, izleti i odmori jedan su od najboljih načina za bijeg od svakodnevnice i užurbanog života velikog broja ljudi širom svijeta, pa je jasno zašto najveći broj nas jedva čeka priliku da otputuje na neko mjesto na kojem još uvijek nije bio. Posljednjh godina, relativno veliki broj turističkih agencija prepoznao je želju i potrebu ljudi za putovanjima, zbog čega danas svakodnevno možemo naići na veoma širok i raznolik spektar aranžmana i ponuda za putovanja, od kojih nas dijeli samo jedan klik ili poziv.
Sa razvojem turizma i sa samim porastom putovanja, došlo je do eventualnog postavljanja pitanja o njihovoj održivosti i utjecaju koji imaju na svijet u globalu. Sve jednostavnije i sve više učestalo kretanje ljudi, dovelo je do mnogobrojnih promjena u pogledu zagađenja, pa čak i uništavanja i eksploatacije određenih prirodnih resursa i staništa i veće potrošnje novca. Ovakvi trendovi primjetni su posebno u manje razvijenim i siromašnijim državama koje obiluju prirodnom ljepotom i bogatom florom i faunom, zbog čega su se radi ostvarivanja profita, u velikom broju slučajeva okrenuli iskorištavanju ovih resursa u svrhu razvoja turizma. Već nekoliko decenija turističke organizacije iskorištavaju životinje u industriji turizma i aktivno podstiču želju turista da se slikaju sa divljim životinjama, jašu ih, igraju se ili na neki način uspostave interakciju sa njima, te da za to iskustvo plate određenu cijenu. Sve to dovelo je do toga da se ljudi odvoje od realnosti i zaborave na činjenicu da su ove životinje ukradene iz svojih prirodnih staništa, kako bi se uzgajale u zatvorenim prostorima isključivo radi zabave i profita.
Eksploatacija divljih životinja kao turistička atrakcija, vezuje se uglavnom za egzotične i nama daleke zemlje, kao što su Brazil, Indija, Indonezija, Kina, Maroko, Tajland, ali i neke koje su nam bliže i lakše dostupne, kao što su to prije svega Egipat i Tunis. Ona podrazumijeva iskorištavanje životinja koje po svojoj prirodi pripadaju divljini, kako bi se turisti sa njima mogli slikati ili na određeni način provoditi vrijeme sa njima, a sve naravno u cilju profita pojedinaca koji se ovakvim aktivnostima bave. Život ovih životinja je depresivni, začarani krug zlostavljanja i nasilja, ali i zapostavljanja njihovih osnovnih potreba kao živih bića. Istraživanja provedena na ovu temu, pokazala su kako oko 80% mjesta na kojima se divlje životinje drže radi turističke eksploatacije, ne zadovoljava ni minimalne, odnosno osnovne potrebe i uslove ovih životinja.
Iako je nemoguće odrediti tačan broj, procijenjeno je kako otprilike 550.000 životinja širom svijeta pati zbog okrutnosti vezanih za turističke atrakcije. Svoj život ove životinje uglavnom provode u kavezima, distancirane ili u potpunosti odvojene od drugih životinja svoje vrste, bez odgovarajuće veterinarske brige i bez adekvatne ishrane koja bi bila neophodna za konkretnu vrstu. Uz sve to, najveći broj njih svakodnevno je primorano učestvovati u stresnim i potencijalno opasnim aktivnostima, koje uključuju interakciju sa ljudima i eventualno izvođenje trikova.
Ovakve aktivnosti u konačnici nisu opasne i negativne samo za životinje, već dovode u opasnost i turiste koji se odlučuju na interakciju sa divljim životinjama radi zabave, zbog čega se relativno često događaju povrede, a u pojedinim slučajevima ovakve interakcije završavaju čak i smrću. Naravno, veoma veliki broj turista koji se odlučuju na ovakve interakcije, u potpunosti je nesvjestan života kojim ove životinje žive, kao i potencijalnih opasnosti koje se nalaze u ovakvom ponašanju. Procijenjeno je kako godišnje oko 110 miliona ljudi širom svijeta posjećuje ovakve okrutne turističke atrakcije, od kojih najveći broj njih nije ni svjestan patnje kroz koju ove životinje prolaze.
Ono što je za turistu ''jedinstvena prilika'' i kratkotrajna zabava, zapravo je svakodnevna patnja životinja koje se drže i uzgajaju kao turističke atrakcije. Najveći broj njih je bolesno, iznemoglo, depresivno ili agresivno, a veliki broj ih pokazuje i stereotipna ponašanja koja su karakteristična za životinje u zatočeništvu. Takva stereotipna ponašanja su najčešće kružno kretanje po kavezima ili akvarijumima, samoozlijeđivanje, stalno pomijeranje glave, kao i griženje ili zabijanje u kapije ili kaveze u kojima se životinje nalaze. Pored stereotipnog ponašanja, divlje životinje u zatočeništvu često su primorane da uče određene pokrete kako bi zadovoljile turiste koji dođu da ih vide, sa njima se uslikaju ili da sa njima provedu određeno vrijeme, što je za životinje koje se podvrgavaju ovakvoj praksi u potpunosti neprirodno i nehumano. Veliki broj ovih životinja oduzima se od njihovih majki dok su još mladunčadi, nakon čega se podvrgavaju stravičnom mentalnom i fizičkom nasilju kako bi se pokorili svojim ''trenerima'' i naučili kako da udovoljavaju zahtjevima i željama turista.
Ovih nekoliko savjeta može vam pomoći da prepoznate eksploataciju divljih životinja u svrhu turizma i izbjegnete je kako bi bili zaista odgovoran i osviješten turist:
izbjegavajte jahanje divljih životinja radi zabave, kao što su to slonovi ili kamile,
nemojte plaćati kako bi se uslikali sa divljom životinjom,
izbjegnite interakciju i plivanje sa divljim morskim životinjama, kao što su to delfini, foke ili orke,
ne kupujte suvenire napravljene od divljih životinja, kao što su to suveniri od kostiju, zuba, kože ili drugih dijelova tijela,
vodite računa o tome da li vaša turistička agencija promoviše i podržava zloupotrebu divljih životinja,
vodite računa o tome da li su određena skloništa, parkovi ili utočišta za životinja zaista ''wildlife friendly'' ili iskorištavaju divlje životinje radi zabave,
zapamtite – divlje životinje pripadaju u prirodi.
Više o tome kako biti odgovoran i osviješten turist, možete saznati OVDJE.
