POJAVA Q-GROZNICE U BIH
Obzirom na skoriju novonastalu situaciju pojave Q-groznice ,kod studenata Veterinarskog fakulteta, usljed obavljanja obavezne prakse na jednoj sarajevskoj farmi, želimo naglasiti nekoliko bitnih stavki u vezi sa istim.
ŠTA JE Q-GROZNICA ?
Q groznica je akutna ili hronična bolest koju uzrokuje bakterija Coxiella burnetii. Bolest je svrstana u skupinu zoonoza, što znači da se uzročnik bolesti prenosi sa životinja na ljude. Rasprostranjena je širom svijeta i održava se kao prikrivena (neupadljiva) infekcija kod domaćih te uzgojnih životinja.
Autor : Niaidcdc
KAKO SE PRENOSI Q-GROZNICA ?
Ovce, krave i koze su glavni rezervoari za infekciju ljudi. Ljudi se zaraze udisanjem prašine koja je kontaminirana izmetom zaraženih životinja, zatim urinom, mlijekom te nusproduktima poroda. Izravan kontakt (npr. dodirivanje, lizanje) sa životinjom nije potreban da biste oboljeli od Q groznice. Ljudi se također mogu razboljeti od Q groznice jedući kontaminirane, nepasterizirane mliječne proizvode, mada je ovakav oblik zaraze vrlo rijedak. Bitno je naglasiti da se Q groznica NE PRENOSI sa čovjeka na čovjeka.
KOJI SU SIMPTOMI Q-GROZNICE ?
Simptomi mogu biti blagi ili teški, te obično se razvijaju 2-3 sedmice nakon izlaganja bakteriji. Početak je iznenadan, sa visokom temperatuom, jakom glavoboljom, groznicom, teškom malaksalošću, anoreksijom i znojenjem. Javljaju se i respiratorni problemi kao što su suh neproduktivan kašalj. Ljudi koji razviju teži oblik bolest razviju upalu pluća ili jetre (hepatitis). Q-groznica je ozbiljna zoonoza i može biti smrtonosna ako se ne liječi ispravno. Hronična infekcija Q-groznicom zahtijeva višemjesečno liječenje antibioticima.
ZAŠTO SE JAVLJA Q-GROZNICA ?
Tri od svake četiri zarazne bolesti kod ljudi potiču od životinja i djelomično su uzrokovane našim načinom uzgoja životinja za hranu, odjeću i druge svrhe. Uzgajanjem životinja stvaramo žarišta zoonoza. Danas 90% svjetske opskrbe mesa dolazi sa industrijskih farmi. Na ovim se farmama hiljade krava, ovaca, koza, svinja, kokoši te drugih životinja uzgaja u vrlo nehigijenskim uvjetima kao što je i slučaj kod nas u BiH. Vrlo često okružene su vlastitim vlastitim izmetom bez svježeg zraka i sunčeve svjetlosti. Ovi uvjeti uzrokuju ekstremni stres i tjeskobu životinja i stvaraju savršeno tlo za razmnožavanje patogena. Selektivni uzgoj i prekomjerna upotreba antibiotika također doprinose riziku od bolesti. Na današnjim velikim farmama životinje se selektivno uzgajaju radi većeg profita, što rezultira gubitkom genetske raznolikosti među populacijom životinja. Za viruse i bakterije ovo je idealna situacija, budući da patogeni mogu brzo skakati s jedinke na jedinku bez susreta s genetskim varijantama koje bi ih mogle usporiti. Nadalje, konzumiranje hrane dobijene od ‘’antibiotik-otporne’’ životinje mogu imati razoran učinak na ljudsko zdravlje. Ova smrtonosna mješavina zoonoza i rezistencije na antibiotike potaknula je stručnjake da prepoznaju zdravlje životinja kao "najslabiju kariku u našem globalnom zdravstvenom lancu" - jer kada se životinje razbole, ljudi ih obično brzo prate.
