ZABRANA KRZNA U EVROPI
Već godinama unazad Bosna i Hercegovina se širom svijeta slavi kao jedan od pozitivnih primjera zaštite i prava životinja, jer je još 2009. godine proglašena četvrtom državom svijeta koja je zabranila uzgoj životinja radi proizvodnje krzna. Ovakav status naša država dobila je donošenjem Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja (''Sl. glasnik BiH'', br. 25/2009 i 9/2018), koji je svojim odredbama zabranio uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna. Iako je u posljednjih deset godina, nekoliko puta objavljivana informacija da su sve farme krzna u BiH zatvorene, odredbe Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja na žalost u našoj državi još uvijek se nisu počele provoditi i poštovati, s obzirom na to da je njihova primjena odložena dva puta.
Prvobitni prijelazni rok za zatvaranje farmi krzna u BiH trebao je trajati do 01. januara 2018. godine, sa svrhom da se postojećim farmama ostavi adekvatan vremenski period prilagodbe, kako se ne bi ugrozio opstanak domaćinstava čija egzistencija je u tom trenutku ovisila o obavljanju ovakve djelatnosti. Međutim već 2016. godine pokrenuta je inicijativa da se ovaj rok dodatno produži, a Ustavno-pravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je navedeni prijedlog usvojila, čime je zabrana uzgoja životinja radi krzna odgođena za još deset godina, tačnije do 2028. godine.
Credit: Jo-Anne McArthur
Navedena odluka, kako su predstavnici Ustavno-pravne komisije naveli, opravdana je s obzirom na to ''da u Bosni i Hercegovini trenutno postoji više farmi koje se bave uzgojem životinja u svrhu proizvodnje krzna'' zbog čega je ''jasno da će zabrana, koja stupa na snagu uskoro, ovu djelatnost onemogućiti.'' Predstavnici Ustavno-pravne komisije također su svoju odluku opravdali činjenicom da se sva proizvodnja krzna u Bosni i Hercegovini plasira u izvoz. Problem su pronašli i u činjenici da se u Bosni i Hercegovini, u trenutku u kojem je zabrana trebala stupiti na snagu, još nisu bili ostvarili uvjeti za materijalnu nadoknadu ili neki drugi oblik kompenzacije obeštećenja, zbog čega je bilo neophodno produžiti prethodno usvojeni rok, dok se ne stvore uvjeti za adekvatnu kompenzaciju.
Cjelokupan postupak hitne procedure za izmjenu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH veoma je sporan, posebno ukoliko se u obzir uzme činjenica da je uzgoj životinja radi proizvodnje krzna bio ilegalan 40 dana, odnosno u periodu od 01. januara 2018. godine do dana objavljivanja usvojene izmjene u Službenom glasniku BiH, čime je zapravo došlo do kršenja jednog od temeljnih pravnih principa – pravne sigurnosti. Ovakvo postupanje ukazalo je i na brojne druge nepravilnosti, među kojima je najznačajnija ona koja se odnosi na formiranje Zakonom predviđenog posebnog tijela – Stručnog savjeta za zaštitu i dobrobit životinja, koje kao zadatak ima da prati i ocjenjuje sprovođenje ovog zakona, a koje kao takvo još nikada nije oformljeno.
U tom smislu, postavlja se pitanje da li Bosna i Hercegovina uopće zaslužuje biti navedena među državama koje su zabranile uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna? Udruženje ''EVA'' proteklih nekoliko godina više puta pokušalo je doći do podataka o broju farmi krzna koje su kao takve nastavile funkcionisati na teritoriji naše države. S obzirom na to da nadležne institucije nisu imale podatke o ovakvim farmama, te s obzirom na činjenicu da na nivou BiH ne postoji jedinstveni registar koji bi vodio evidenciju o njima, nekoliko puta je u javnost plasirana informacija o tome da u Bosni i Hercegovini ''tehnički'' ne postoji više niti jedna farma ovog tipa. Nažalost, praksa je pokazala suprotno. Udruženje ''EVA'' u toku 2021. godine provelo je kampanju pod nazivom ''Budi kum'', koja je za cilj imala udomljavanje 33 činčile spašene sa jedne od preostalih farmi krzna u BiH. Iako je kampanja uspješno okončana udomljavanjem svih životinja, ujedno je dokazala i poražavajuću činjenicu da ovakve farme i dalje egzistiraju na teritoriji naše države, a ono što je možda i najgore jeste to, da podatke o njihovom broju i aktivnostima još uvijek ne znamo.
