PUT DO VAŠEG TANJIRA

Kokoške predstavljaju najbrojniju vrstu ptica na našoj planeti, a često se smatraju i jednom od najviše eksploatisanih životinja na svijetu. Uprkos njihovoj sposobnosti razmišljanja i osjeta boli, svake godine se oko 70 milijardi pilića (brojlera) uzgajanih za hranu, izlaže nekim od najnehumanijih životnih okolnosti koje se mogu zamisliti. Užasni uslovi života i svakodnevno nasilje kojem su ove životinje izložene u svrhu prehrambene industrije, zahtijevaju hitne promjene. Zajedno možemo podići svijest i pozvati industriju da stane u kraj ovoj okrutnosti. Poduzmite akciju danas.

Kako se pilići (brojleri) ubijaju u klaonicama?

Klanje pomoću tkz. živih okova je najpopularnija tehnika klanja pilića. Električna vodena kupka omami pticu, a zatim joj oštro sječivo presiječe vrat. Mnoga istraživanja ukazuju na to da veliki broj ptica nije u potpunosti omamljeno kada im vratovi budu presječeni, što dokazuje da je veliki broj njih i dalje svjesno i da osjeća svoj užasni kraj. Također, takozvano kontrolirano atmosfersko omamljivanje (CAS) postaje sve češća tehnika ubijanja u Evropi. Ptice se gasom omamljuju do besvijesti prije nego što budu vezane naopačke i stavljene na traku. CAS, za razliku od klanja pomoću tkz. živih okova, uključuje potpuno omamljivanje pilića prije nego što budu vezani, kako bi im uklonili mogućnost da osjete bol i strah od klanja. Iz ovih razloga, CAS se smatra znatno humanijim postupkom, koji je kao takav, daleko manje stresan za ptice.

Na industrijskim farmama, kokoške se na brutalan i krajnje nehuman način suočavaju sa svojom smrću. Radnici uzimaju ptice i vezuju ih naopačke za noge nakon teškog putovanja do mesara, prilikom čega su one zatvorene u malim kavezima. Ova tehnika je poznata kao klanje živim okovom. Mnoge ptice uplašeno mašu krilima, zbog čega veliki broj njih zadobije lomove kostiju i druge povrede. Ptice se dalje pomjeraju niz automatizovanu liniju pre nego što budu uronjene u bazen sa elektrificiranom vodom, koja je dizajnirana da ih onesposobi. Međutim, električni naboj nije uvijek pouzdan, što znači da se mnoge ptice zakolju dok su i dalje žive i potpuno svjesne. Sljedeći korak ovog pogona podrazumijeva mehanizirane oštrice koje su namijenjene za rezanje grla, sa ciljem da traumirana, ošamućena i zaklana životinja iskrvari do smrti. Konačno, tijela pilića se uranjaju u kotao s vrućom vodom kako bi se uklonilo perje s njihove kože prije nego što ih mašina za skidanje perja potpuno iščupa. Pojedine životinje koje uspiju preživjeti omamljivanje i proces klanja, umiru uranjanjem u ključalu vodu. 

Da li pilići (brojleri) znaju da će biti zaklani?

Naučno je dokazano kako su kokoške veoma društvena i emocionalno inteligetna stvorenja. Nedavna otkrića sve više potvrđuju da kokoške nisu prosta stvorenja za koja smo ih dugo smatrali. Iako još uvijek ne znamo sa sigurnošću da li kokoške shvataju da će biti ubijene, na osnovu dosadašnjih istraživanja znamo da kroz proces pripreme za klanje prolaze u agoniji, traumirane vezane naopačke i zbunjene onim što im se dešava. Organizacija Scientific American navodi: "Naučnici su naučili da ova ptica može biti varljiva i lukava, da posjeduje komunikacijske vještine na nivou nekih primata i da koristi sofisticirane signale kako bi prenijela svoje namjere. Prilikom donošenja odluka, kokoške uzimaju u obzir prethodna iskustva, sjećanja i znanje koje imaju o konkretnim situacijama. Također imaju sposobnost da rješavaju složene probleme i dokazanu empatiju prema pojedincima koji su u opasnosti."

Da li pilići (brojleri) tokom klanja budu svjesni ?

Klaonice nastoje da šokiraju ptice električnom vodenom kupkom prije njihove smrti, međutim, ova tehnologija ne funkcionira uvijek onako kako je predviđeno. Mnoge ptice nisu dovoljno omamljene i podnose agoniju ubistva dok su još svjesne. Novi podaci pokazuju da pojedini mehanizmi korišteni u okviru živinarske industrije, ipak ne uspijevaju omamiti sve životinje. Vodene kupke s nižim električnim frekvencijama uspješnije su u omamljivanju ptica, ali povremeno mogu rezultirati oštećenim trupovima koji nisu pogodni za prodaju mesa, tvrde istraživači. Tokom procesa omamljivanja, ovi šokovi niže frekvencije mogu uzrokovati grčeve koji rezultiraju slomljenim udovima i oštećenim krvnim sudovima, smanjujući ekonomsku vrijednost koju ptice imaju za mesnu industriju. Uprkos ovim povredama, istraživači veruju da vodene kupke niže frekvencije minimiziraju ukupnu patnju ptica tokom procesa klanja, jer procentualno predstavljaju veću vjerovatnoću da će omamiti ptice i učiniti ono za šta su i namijenjeni. Međutim, zbog zabrinutosti za kvalitet mesa, većina klaonica i dalje koristi manje efikasne postupke omamljivanja. Budući da peradarstvo daje prednost profitu u odnosu na samilost, brojne ptice ubijene zbog mesa umiru u agoniji dok su još uvijek svjesne.

Kako izgleda život pilića (brojlera) na industrijskim farmama?

Prema procjenama, 99% svih pilića koji se koriste za hranu provodi život na industrijskim farmama. Svakog dana svog kratkog života, pilići trpe užasne torture. Većina pilića uzgojenih za ljudsku ishranu izleže se u roditeljskim jatima na industrijskim farmama, koja su ispunjena jarkim svjetlom i drugom mehaničkom opremom. Neizležene piliće odvaja se od kokoši mnogo prije nego što se rode, tako da većina novorođenih ptica nikada ni ne vidi svoje majke. Ove ptice se trpaju u male kontejnere i transportuju na industrijske farme ubrzo nakon izleganja.

Prenaseljenost izaziva značajan stres kod kokoši kada stignu na industrijsku farmu. Stotine hiljada ptica u velikom broju slučajeva zajedno žive u jednoj prostoriji. Ptice žive u nečistim uslovima, okružene svojim izmetom. Ova prljava, pretrpana okruženja poznata su po razvoju i prenošenju različitih zoonoza kao što je to ptičija gripa, a koje kao takve ugrožavaju i kokoške ali i ljude. Kako bi se maksimizirala zarada, mesni biznis razvija kokoši da rastu neprirodnim tempom, koji se često povezuje sa zdravstvenim problemima kao što su abnormalnosti kostiju, opekotine kože, rane na jastučićima stopala i srčani udari. Ove ptice genetski su predisponirane i ‘‘obučene’’ da se razvijaju tako brzo, da njihove noge često nemaju moć da podrže njihova masivna tijela, zbog čega je velikom broju njih teško kretati se ili čak stajati. Većina pilića zakolje se kada su mlađa od dva mjeseca, što znači da su u trenutku smrti, bez obzira na njihovu veličinu i dalje bebe.

Previous
Previous

EPIDEMIJA PTIČIJE GRIPE NA FARMAMA KRZNA U FINSKOJ

Next
Next

Koliko ima koka na svijetu?